U zagrljaju Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije, na spoju međa Mostara i Širokog Brijega, prostire se visoravan Bile. Asfaltiranom cestom se na Bile može doći iz dvaju smjerova. Jednim smjerom Mostar – Goranci – Bogodol, gdje se na Babaljci (kod kipa sv. Ante), skrene lijevo za Bile. Drugim smjerom od Širokog Brijega prema Mostaru, gdje se u mjestu Dobrić skrene desno za Grabovu Dragu i tim putem se stiže na Bile. Krajobraz je bogat povijesnim znamenjima i prirodnim ljepotama, a svakodnevni izletnici dolaze se diviti krdima divljih konjima koji ondje obitavaju. Ondje je i Misište, gdje su se za vrijeme turskih zabrana krišom održavale svete mise. I tada se podnosila žrtva, ali vjera naših predaka kaljena na ovom kamenu i drači, nikada nije klonula.
Po dolasku na visoravan dočekaju vas bjelina i svjetlost… vijenci planinskog gorja kao da na dlanu čuvaju taj ograđeni prostor, a s vidikovaca, pogled se širi na sve strane; istočno je masiv Prenja, južno planina Veleža, sjeverno je Čabulja, a iza nje vidi se dio gorostasne Čvrsnice… Zapadno od Bili prostire se pogled po Mostarskom blatu i njegovoj okolici, dok s uzvisine Jastrebinke seže pogled i do Jadranskog mora.
U tom prirodnom amfiteatru, smješten je memorijalni centar Groblje mira… mjesto hodočašća… molitve… monumentalni spomenik kulture… sakralni objekt… mauzolej… oaza mira i spokoja… gdje se budućnost miri s prošlošću i čuva dostojanstvo istine.
To je mjesto sjećanja s pijetetom na žrtve totalitarnih režima tijekom Drugog svjetskog rata i poraća s područja Bosne i Hercegovine.
Za svaku zanijekanu žrtvu, sve vojnike i civile, podižemo bijele kamene križeve s podatcima na postolju; ime, prezime, ime oca, godina rođenja i godina stradanja.
Križevi su razvrstani u polja, redove i redne brojeve radi lakšeg pronalaženja, a također dostupan je elektronski pretraživač na web stranici Groblja mira.
Crkvicu sv. Josipa blagoslovio je biskup Ratko Perić 2016. i od tada se redovito na Groblju mira slavi sveta misa 1. svibnja za blagdan Sv. Josipa Radnika, zaštitnika Crkve i domovine Hrvatske.
Na prostoru do crkve veličanstveni je spomenik PIETA – Oplakivanje Krista, rad poznatoga akademskog kipara Ilije Skočibušića, koji simbolizira patnju i bol zbog gubitka, ali i oprost i pomirenje.
Čuvajući uspomenu na svaku žrtvu, kao opomenu nama i budućim naraštajima, pružamo pijetet i zadovoljštinu obiteljima, a posebno onima koji ni ne znaju gdje im kosti najmilijih počivaju… jer kako je i vidljivo iz popisa žrtava najveći broj je onih koji se vode nestalim.
Umoreni su u šumama, rijekama, bačeni u jame, zatrpani u rovovima, zazidani u napuštenim rudnicima, ni ime im se dugo nije smjelo spominjati… ali danas…. Ondje… susrećemo se s njihovim dušama i molimo za njih.
Zastane vam dah, kada prolazeći pored križeva, uočite koliko je ubijeno civila, samo naprimjer u malom mjestu Krnjeuši evidentirano je 89-ero ubijene djece od kojih najmlađe tek rođena još nekrštena djevojčica. Kad prođete pored križeva Drinskih mučenica i svih 225 križeva svećenicima i crkvenim osobama iz tri biskupije BiH, shvatite koliko je bila mržnja prema vjeri… Zastanete li pred poljem križeva žrtava Posavine, koja je crvenim hordama najdulje pružala otpor, shvatite koliko se zlo na nju sručilo… Na bilo koju stranu da se okrenete pogledate stotine redova brojnih župa, vidjet ćete starice kako kleče jer prvi put imaju mjesto gdje mogu zapaliti svijeću svome ocu, bratu, suprugu,… Zanijemite i srodite se sa svetom tišinom osjećajući bilo koje tuče snagom pokoljenja.
Project izgradnje Groblja mira vodi Pododjel za Drugi svjetski rat i poraće HRVATSKOG NARODNOG SABORA Bosne i Hercegovine u suradnji s općinskim Povjerenstvima za popis žrtava i udrugom Mir International. Sve podatke i kontakte također možete pronaći na www.grobljemira.info
Središnji događaj koji nas okuplja je sveta misa u kolovozu, u povodu Europskoga dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a to je uvijek najbliža subota samom Danu sjećanja 23. kolovoza.
Podsjećamo na Rezoluciju Vijeća Europe, kojom je Parlamentarna skupština Vijeća Europe, pa tako i čitav moderni svijet odlučno osudila teška kršenja ljudskih prava i zločine počinjene u ime totalitarnih režimima, te izrazila suosjećanje, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina, jer žrtve koje su još žive, ili obitelji stradalih žrtava zaslužuju suosjećanje, razumjevanije i priznanje njihovih patnji.
Groblje mira veliki je iskorak za priznanje žrtava i posjetitelje potičemo na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja naše prošlosti kako bi slijedeći naraštaji mogli iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i poštivanje temeljnih ljudskih i nacionalnih prava.
Ovdje trebamo dovesti našu djeca i učiti ih o povijesti. Dođite na mjesto molitve koje podsjeća na žrtve, čuva uspomenu na teška vremena ali i snaži i hrabri za budućnost, koja ovdje svako jutro s izlaskom sunca najljepšim snopovima svjetlosti žudi za istinom i traži odgovornost.
Pozivamo vas da provjerite jesu li ubijeni članovi vaše obitelji uvršteni u popise žrtava, ako nisu da to javite povjerenicima i pomognete u podizanju križeva. Zahvalni, evidentiramo sve donatore koji pomažu u izgradnji memorijalnog centra Groblja mira. Ovo je simbol zajedništva kojim pokazujemo demokratsko sazrijevanje u duhu kulture dijaloga i ne krivotvorenja povijesnog sjećanja, a sve sa ciljem izgradnje tolerantnije društva… Jer narod koji ne njeguje svoju prošlost, nema budućnosti… Jer narod koji zaboravlja svoje žrtve, ponovo ih podnosi… Neka svaki križ bude zavjet miru.
Bile, 6. travanj 2024 …(Anita Martinac / Groblje mira)