U Priopćenju Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) od 29. siječnja. 2019. godine, koje se na službenim stranicama OHR-a ne može niti naći na službenim jezicima BiH, na neprimjeren način se spominju dijelovi Deklaracije VIII. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH usvojene 26. siječnja 2019. godine. Svjesni činjenice da su se slične teze o Deklaraciji HNS-a BiH odmah po njezinom usvajanju mogle naći u velikom broju medija koji kontinuirano zagovaraju unitarističke politike suprotne Ustavu BiH i Daytonskom sporazumu, a imajući svijest o težini izjava koje dolaze iz najvišeg tijela zaduženog za praćenje njegove primjene, što PIC svakako jeste, osjećamo dužnost reagirati na Priopćenje.
Premda je zasjedanje PIC-a sazvano sasvim različitim povodom, najavom tužbe koju Stranka demokratske akcije (SDA) želi uputiti Ustavnom sudu BiH kako bi osporila ustavnost naziva Republika Srpska, na početku Priopćenja je spomenuta Deklaracija HNS-a BiH. Iz kasnijeg teksta se ne može eksplicitno razabrati stav Upravnog odbora PIC-a o Deklaraciji, ali se temeljem analize teksta i konteksta može pretpostaviti da se na Deklaraciju odnosi stav da „Upravni odbor PIC-a također osuđuje sve pokušaje političkih aktera da odbacuju odluke Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju kao neprihvatljive i nesuglasne s međunarodnim obvezama BiH, uključujući i njen europski put“.
Obzirom da smo javno i nedvojbeno reagirali na slične napise spomenutih unitarističkih medija, već tradicionalno sklonih krivim i tendencioznim interpretacijama umjesto profesionalnog novinarskog izvještavanja i tumačenja realno postojećih činjenica, te da smo ih zbog toga uputili izravno na odgovarajuće dijelove Deklaracije, moramo na iste te dijelove uputiti i Upravni odbor PIC-a. U Deklaraciji, dakle, stoji:
„Odbacujemo kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Takva zlonamjerna kvalifikacija, na žalost, koristi se za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu „Prlić i drugi“, niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince.“
U citiranom dijelu razvidno je da HNS BiH u Deklaraciji ne odbacuje odluke Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, već naprotiv, isključivo jednu njegovu kvalifikaciju – takozvani udruženi zločinački pothvat. I to u onom dijelu koji se tiče pokušaja pripisivanja te kvalifikacije Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Ono što smo željeli reći Deklaracijom, a to i ovom prigodom ponavljamo i naglašavamo, je činjenica da Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije imao mandat niti ovlasti odlučivati o pitanjima kolektivne odgovornosti, zato jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo i isključivo na pojedince, a ne na države, narode ili institucije. Stoga odluke Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ne stvaraju nikakve pravne posljedice niti za Republiku Hrvatsku, niti za Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, niti za Hrvatsko vijeće obrane, niti za ustavno-pravnu poziciju hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda, koji bi po Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH trebao biti jednakopravan s Bošnjacima i Srbima.
I u samoj Deklaraciji, eksplicitno je navedena i notorna pravna činjenica – sukladno vlastitom Statutu i vlastitoj presudi iz 2007. godine, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, nadležan je suditi isključivo pojedincima koji su počinili zločine, a ne državama, politikama, institucijama ili narodima.
Deklaracija, dakle, nije odbacila odluku već potpuno neutemeljene pokušaje da se kvalifikacija o udruženom zločinačkom pothvatu pripiše Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni, Hrvatskom vijeću obrane i hrvatskom narodu u cjelini. Pokušaj da se jednom narodu pripiše kolektivna krivnja kako bi se ta navodna krivnja iskoristila kao povod i opravdanje za oduzimanje ustavnih i političkih prava tom istom narodu, spada u registar fašističkih i nacističkih metoda i praksi. Stoga bi bilo primjerenije te društveno i politički odgovornije da se PIC, umjesto o Deklaraciji, očitovao o navedenim metodama i praksama kojima svakodnevno svjedočimo u javnom, odnosno medijskom i političkom prostoru u BiH.
Nadamo se kako će se Upravni odbor PIC-a, sukladno svojoj misiji i povjerenoj odgovornosti, umjesto neuvjerljivog pokušaja izjednačavanja krivnje svih političkih aktera za stanje duboke ustavne, institucionalne i političke krize u kojoj se BIH nalazi, mnogo više posvetiti doslovnoj i potpunoj implementaciji Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, osobito njegovog natkrovljujućeg načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda te jasno imenovati i snažno osuditi sve političke, društvene i medijske aktere koji to načelo relativiziraju i negiraju.
Ured za informiranje HNS BiH