Trideset prva obljetnica osnivanja Hrvatske Republike Herceg Bosne obilježena je u Mostaru u organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH.
Tim povodom vijence kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru položila su izaslanstva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine na čelu s predsjednikom Draganom Čovićem i Prve pješačke Gardijske pukovnije Oružanih snaga BiH.
Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović je govoreći o stvaranju i povijesnoj ulozi Herceg Bosne istaknuo kako je to preznačajan datum za sve Hrvate.
– Uvjeren sam da nije bilo organiziranosti hrvatskoga naroda kroz HZ, a potom HB danas hrvatski narod ne bi bio u situaciji u kojoj jeste – da se bori za svoju jednakopravnost. Siguran sam također, da nije bilo organiziranosti u svim svojim sastavnicama HR HB ne bismo imali BiH – ustvrdio je Čović.
Komentirajući izjave da je HZ HB, UZP (udruženi zločinački poduhvat) Čović je još jednom objasnio da je civilizacijski rat užas i da donosi probleme bez obzira na to s koje strane dolazio, ali da se treba pogledati povijesna dimenzija onoga što su činili i radili te da će onda lakše naći i odgovor.
– Svima onima koji na taj način pokušavaju komentirati HZ HB, odnosno organiziranost hrvatskoga naroda, uistinu trebaju pogledati povijesnu dimenziju onog što su činili i radili i odnosili se… Onda će biti lakše tražiti zajednički dogovor, prostor u kojem se živi osmisliti na primjereniji način, civilizacijski, za razliku od vremena kada se ratovalo i tražilo rješenje problema ili zamišljenih strategija jednoga drugoga i trećega naroda – prokomentirao je Čović.
Po njemu, odgovor je jasan – “hrvatski narod je organiziran i činio je sve da zaštiti svoj dom, narod, BiH”.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara podsjetila je na sve žrtve rata koji su dali svoje živote za našu slobodu.
– Na nama je sada kao generaciji i politici da osiguramo punu jednakopravnost hrvatskoga naroda – rekla je Bradara.
Poručila je kako je prošlost bolna, ali da se moramo okrenuti budućnosti, a to je putu ka EU.
Nakon polaganja vijenaca, u Galeriji kraljice Katarine Kosača upriličen je okrugli stol na kojem su eminentni stručnjaci i povjesničari raspravljali o povijesnim aspektima i značaju Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB) Ivo Čolak se osvrnuo uoči okrugloga stola na povijesne okolnosti, podsjetivši kako je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana 18. studenoga 1991. godine, a na današnji dan, dvije godine kasnije, utemeljena je i Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
– HR HB, koja je supotpisnica Washingtonskog sporazuma, je postojala i nakon uspostave Federacije i nakon donošenja Ustava FBiH 1994. godine, sve do svoga samoukinuća 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH – podsjetio je.
Okrugli stol otvorio je Domagoj Knežević s temom “Hrvatska Republika Herceg-Bosna od osnivanja do Washingtonskog sporazuma”, u kojoj se osvrnuo na ključne povijesne trenutke koji su oblikovali ovu političku zajednicu.
Dražen Barbarić izlagao je na temu “Povijesni usud ili ‘istočni grijeh’ hrvatstva – zablude jedne geneze”, analizirajući povijesne i političke zablude koje su pratili genezu hrvatskog naroda u ovom području.
Uvodničar i moderator okruglog stola bio je Miroslav Vasilj, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.