Danas, 16. travnja, navršava se, 31. godišnjica pokolja nad Hrvatima sela Trusina u općini Konjic kada su pripadnici Armije Republike BiH svirepo su ubili osam pripadnika HVO-a i šesnaest civila. Selo Trusina se nalazi u općini Konjic u BiH, a u njemu je prema popisu iz 1991. godine živjelo 155 Hrvata, koji su činili više od 50 posto stanovništva. Bilo je to u petak 16. travnja 1993. godine, između 8 i 9 sati ujutro, kada su počele borbe između Armije BiH i HVO.
Polaganjem vijenaca i molitvom ispred spomen-obilježja te sv. misom zadušnicom u crkvi sv. Ante u Žitačama koju je predvodio don Marin Marić uz koncelebraciju svoje subraće iz Neretvice, obilježeno je jedno od najvećih stradanja Hrvata općine Konjic, kada su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine u ranim jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine počinili zločin nad 18 civila i 4 zarobljena pripadnika HVO-a.
– Mi smo se danas okupili ne kako bismo poslali poruku mržnje nego poruku zajedništva, poruku suradnje, ali isto tako, tvrdeći da je ovim prostorom lila hrvatska i katolička krv i da je ovo i hrvatska zemlja, uz ostale nacije i religije koje su prisutne u BiH – kazao je don Marin.
Rekao je i kako bi poruka iz Trusine bila: “Istina i pravda temelj su budućnosti BiH”.
Sud Bosne i Hercegovine je za zločine u ovom selu osudio pet osoba na ukupno 55 i pol godina zatvora, a počinitelji su bili pripadnici vojne jedinice “Zulfikar” Armije Republike Bosne i Hercegovine
Nakon prvih nekoliko sati postrojba Armije BiH pod zapovjedništvom Zulfikara Ališpage probila je hrvatsku obranu i tom prilikom zarobila hrvatske vojnike, objavila je RTV HB. Osam pripadnika HVO-a je postrojeno i strijeljano, a 16 civila je ubijeno na raznim lokacijama. Preostali civili, uglavnom žene i djeca, bili su zatočeni u nekoliko privatnih kuća, a poslije su pušteni da odu iz sela. Ališpago je godinama izbjegavao sudski postupak zbog zločina u Trusini. Postupak protiv njega razdvojen je 2014. godine u odnosu na ostakle optužene u predmetu da bi tek u veljači ove godine bio zakazan ponovni početak suđenje. Ališpago je koncem ožujka tražio i izuzeće predsjedateljice sudskog vijeća Željke Marenić, no nije mu udovoljeno zahtjevu.
Video: TRUSINA – Svjedoci zločina
”Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima koji se dogodio baš isti dan, i gdje su se promptno pojavili UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih TV postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće”, navodi RTV HB. Medijsko pokriće se nije promijenilo ni poslije, kada su 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblju Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga zločinci ubili tako da je on izgorio s vlastitom kućom. Godine 2004. je izgrađen skromni spomenik, no bez ikakve naznake da se radi o osobama koje su ubijene zato što su Hrvati. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u selu Trusina ne živi više nitko od Hrvata. –