Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović predvodio je izaslanstvo HNS-a BiH na komemorativnom programu u Bugojnu, povodom obilježavanja 32. obljetnice stradanja i progona Hrvata Bugojna od strane vojske koja sebe naziva Armija BiH, koji je održan u organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojno.
Sjećanje na tragične događaje iz 1993. godine započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomen-obilježju u katoličkom gradskom groblju u Bugojnu, gdje su predstavnici HNS-a BiH predvođeni predsjednikom Čovićem, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske, predstavnici koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HR-HB te brojni dužnosnici iz političkog, vojnog i vjerskog života, zajedno s članovima obitelji stradalih, još jednom odali dostojanstvenu počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima.
Nakon polaganja vijenaca, izaslanstvo je posjetilo župnu kuću sv. Ante, gdje ih je primio župnik fra Jure Šekerija. Potom je u župnoj crkvi sv. Ante u Bugojnu služena sveta misa za sve poginule, nestale i odvedene Hrvate Bugojna, u znaku zajedničke molitve, pijeteta i nade. Svetu misu je predvodio fra Nikica Vujica, a u koncelebraciji su sudjelovali fra Jure Šekerija i fra Drago Blažević.
Tijekom obraćanja u sklopu komemorativnog programa, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović istaknula je kako je 32. obljetnica stradanja bugojanskih Hrvata bolna uspomena koja dodatno dobiva na težini zbog činjenice da ni nakon više od tri desetljeća zločini nad Hrvatima Bugojna nisu procesuirani.
„Možda je danas i najvažnija poruka da se od svih institucija Bosne i Hercegovine očekuje da konačno zaživi vladavina prava i da do kraja godine okončamo procese u kojima će obitelji žrtava dobiti svoju zadovoljštinu“, poručila je Filipović.
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman istaknuo je potrebu političke volje za povratak simbolike i identiteta koji svjedoče o multietničkoj povijesti ovoga kraja: „Bugojno je promijenilo svoju fizionomiju i potrebna je volja vladajućih da se barem simbolički, vraćanjem imena po hrvatskim piscima pokaže odlučnost da se unaprijede odnosi i vrati duh zajedništva koji je Bugojno nekada imalo.“
Predsjednik Udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Miroslav Zelić istaknuo je kako se i 32 godine nakon progona Hrvata iz Bugojna s istog mjesta ponovno proživljavaju bol i tuga, upozorivši da se ključna pitanja još uvijek ne rješavaju.
„Postupak protiv najodgovornijih za zločine nad Hrvatima Bugojna pred Sudom BiH ušao je u završnu fazu i nadamo se da će do kraja godine uslijediti zaslužena i pravedna presuda. No, pravo pitanje ostaje – kada će oni koji znaju gdje su posmrtni ostaci petnaest naših nasilno odvedenih i likvidiranih sugrađana konačno progovoriti?“
Zelić je naglasio kako Hrvati, kao jedan od triju konstitutivnih naroda, imaju pravo na svoj jezik, svoje ulice, ali prije svega – pravo na dostojanstven pokop nestalih.
Uz predsjednika, komemorativnom programu nazočili su Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, Marinko Čavara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH, Marina Pendeš, izaslanica u Domu naroda PS BiH, Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH, Vedran Škobić, ministar pravde u Vladi Federacije BiH, Ivan Sabolić, veleposlanik Republike Hrvatske, Mladen Begić, voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat pri Glavnom vijeću HNS-a BiH, Goran Božić, glavni tajnik HDZ-a BiH, Lucija Pavlović, zastupnica u Saboru Županije Središnja Bosna, Lazar Martinović, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO HB te Jasna Zlomislić, predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO HB.